V
e l o c i r a p t o r m o n g o l i e n s i s
je mali (1,5m dug) dinosaurus teropod,iz grupe DROMAEOSAURIDAE
( Dromaeosaurus znači trčeći gušter).Prvi ge je opisao Osborn
1924.godine.Fosili velociraptora su otkriveni u Kini i Mongoliji
i datiraju iz vremena gornje krede,pre 86,7 miliona godina.Poznat
je po brojnim primercima iz Mongolije kako fragmentarnim tako
i kompletnim.Čuveni je fosil velociraptora i protoceratopsa
("fighting dinosaurs") koje je otkrio Poljsko-Mongolski
tim na liticama belog peščara na jugu pustinje Gobi.Na
ovom nalazu,koji se smatra za nacionalno blago Mongolije,
po prvi put se jasno vidi namena produzene kandže drugog noznog
prsta dromeosaurida.Pošto su životinje bile žive zatrpane
u peščanoj oluji sačuvane su u svom borbenom zahvatu.Napadnuti
protoceratops u svom "kljunu" drži podlakticu velociraptora,dok
kandža velociraptora stoji na mestu velikih krvnih sudova
na vratu protoceratopsa.Velociraptori su bili bez sumnje toplokrvni
grabljivci (kao i ostali teropodi a možda i svi dinosaurusi)
telo im je verovatno bilo delimično ili potpuno pokriveno
protoperjem.Za ovakvu tvrdnju postoji i jasan dokaz.Nedavno
je u Kini otkriven fosil malog dromeosaurida,sličnog velociraptoru,koji
je nazvan Sinornithosaurus millenii.Ono što je zanimljivo
kod ovog fosila je nalaz protoperja po obodu skeleta.Na istom
lokalitetu su takođe pronađeni fosili Sinosauropteryx prima
,Caudipteryx zoui,Protoarchaeopteryx robusta,ptica
Confuciusornis i mnogi drugi,a za sve njih je karakteristično
prisustvo perja ili bar protoperja.Zbog velike anatomske sličnosti
dromeosaurida i ptica,smatra se da oni vode poreklo od zajednickih
predaka iz jure ili čak trijasa.Nalaz fosilne ptice Rahonavis
ostromi sa Madagaskara takođe potkrepljuje ovu tezu zbog
prisustva razvijene kandže na nozi nalik onoj kod velociraptora.
Neki stručnjaci čuvenog arheopteriksa iz Bavarske ubrajaju
u dromeosauride.
Sve
u svemu može se doći do pretpostavke da ptičji let nije evoluirao
od jedrenja sa drveća već od malih brzih grabljivaca koji
su perje razvili kao toplotnu izolaciju,a kasnije ga brzim
trcanjem i dugim skokovima polako prilagodili za letenje.
|